Zaklada Word

THE

RIJEČ

LISTOPAD, 1909.


Autorska prava, 1909, HW PERCIVAL.

TRENUTAK S PRIJATELJIMA.

 

U kojim se bitnim točkama astralni svijet razlikuje od duhovnog? Ovi se pojmovi često upotrebljavaju naizmjenično u knjigama i časopisima koji se bave tim temama, a ta je upotreba prikladna da zbuni um čitatelja.

"Astralni svijet" i "duhovni svijet" nisu sinonimni pojmovi. Ne može ih koristiti onaj tko je upoznat sa temom. Astralni svijet je u osnovi svijet refleksija. U njemu se odražavaju fizički svijet i sva djela u fizičkom, a unutar astrala se odražavaju i misli mentalnog svijeta, a kroz mentalni svijet, ideje duhovnog svijeta. Duhovni svijet je područje u kojem se zna da su sve stvari takve kakve jesu, i na onim bićima koja u njemu svjesno žive ne može se prevariti. Duhovni svijet je carstvo u koje čovjek kada uđe, ne nađe zabune, već zna i zna. Različite karakteristike dvaju svjetova su želja i znanje. Želja je vladajuća sila u astralnom svijetu. Znanje je vladajući princip u duhovnom svijetu. Bića nastanjuju astralni svijet kao što životinje nastanjuju fizički svijet. Pokretani su i vođeni željom. Ostala bića naseljavaju duhovni svijet i ona su dirnuta znanjem. Iako je osoba zbunjena i nesigurna u vezi s nekom stvari, ne treba uzeti u obzir da je "duhovno istomišljenik", mada je vrlo vjerovatno da je možda psihičan. Onaj koji bi mogao ući u duhovni svijet spoznaje nije o njemu neizvjestan. On ne želi samo biti, niti pretpostavlja ili vjeruje ili misli da to zna. Ako on poznaje duhovni svijet, to je znanje s njim, a ne nagađanje. Razlika između astralnog i duhovnog svijeta je razlika između želje i znanja.

 

 

Je li svaki organ tijela inteligentan entitet ili radi svoj posao automatski?

Nijedan organ u tijelu nije inteligentan iako je svaki organ svjestan. Svaka organska struktura u svijetu mora biti svjesna ako ima bilo kakvu funkcionalnu aktivnost. Da nije bio svjestan svoje funkcije, ne bi ga mogao obavljati. Ali organ nije inteligentan ako se pod inteligencijom podrazumijeva entitet s umom. Pod inteligencijom mislimo na biće koje je možda i više, ali koje nije niže, od stanja čovjeka. Organi tijela nisu inteligentni, ali djeluju pod vodećom inteligencijom. Svakim organom u tijelu upravlja entitet koji je svjestan određene funkcije tog organa. Ovom svjesnom funkcijom organ uzrokuje da stanice i molekule i atomi koji ga tvore doprinose radu organa. Svakim atomom koji ulazi u sastav molekule upravlja svjesna cjelina molekule. Svaka molekula koja ulazi u sastav stanice je pod kontrolom dominantnog utjecaja stanice. Svakom ćelijom koja čini strukturu organa upravlja organski svjestan entitet organa, a svaki organ kao sastavni dio tjelesne organizacije upravlja svjesnim koordinirajućim formacijskim principom koji upravlja organizacijom tijela u cjelini. Atom, molekula, stanica, organ svjesni su u svojoj sferi djelovanja. Ali ništa od toga ne može se reći inteligentnim, iako svoj posao obavljaju u svojim različitim poljima djelovanja s mehaničkom točnošću.

 

 

Ako je svaki organ ili dio fizičkog tijela predstavljen u umu, zašto onda luda osoba ne gubi korištenje svoga tijela kada izgubi korištenje svoga uma?

Um ima sedam funkcija, ali tijelo ima veći broj organa. Prema tome, ne može svaki organ predstavljati ili biti zastupljen određenom funkcijom uma. Organi tijela mogu se podijeliti u više klasa. Prva podjela mogla bi se postići razlikovanjem organa koji imaju za prvo zaduženje skrb i očuvanje tijela. Među njih su najprije organi koji se bave probavom i asimilacijom. Ti se organi, poput želuca, jetre, bubrega i slezine nalaze u trbušnom dijelu tijela. Slijede oni u torakalnoj šupljini, srcu i plućima, koji imaju veze s kisikom i pročišćavanjem krvi. Ti organi djeluju nehotično i bez kontrole uma. Među organima povezanim s umom prvenstveno su tijelo hipofize i pinealna žlijezda te određeni drugi unutarnji organi mozga. Osoba koja je izgubila razum koristi zapravo će se prilikom pregleda pojaviti na neki od ovih organa. Ludost može biti posljedica jednog ili više razloga. Ponekad je neposredni uzrok samo fizički, ili može biti posljedica nekog psihički abnormalnog stanja, ili je ludilo posljedica toga što je um potpuno napustio osobu i otišao iz nje. Ludilo može biti uzrokovano nekim fizičkim uzrokom, poput bolesti jednog od unutarnjih organa mozga ili nenormalnim stanjem ili gubitkom štitne žlijezde. Ako se bilo koji od organa koji su povezani s umom ili preko kojih um djeluje fizičkim tijelom izgubi ili mu se ometa njegovo djelovanje, um ne može djelovati izravno na fizičko tijelo i na njega, mada je možda povezan s njim , Um je tada poput biciklista čiji je stroj izgubio papučice, a iako na njemu, on to ne može učiniti. Ili se um može uspoređivati ​​s jahačem koji je vezan za svog konja, ali čije su ruke i noge vezani, a usta zakopčana tako da ne može usmjeriti životinju. Zbog neke naklonosti ili gubitka organa tijela kojim um upravlja ili kontrolira tijelo, um može biti u kontaktu s tijelom, ali ga ne može voditi.

HW Percival